Stručni članak u koautorstvu odvjetnice; objavljen u Pravnom letopisu 2018, Znanstvena revija Inštituta za primerjalno pravo pri Pravni fakulteti v Ljubljani (1855-5861) 1 (2018), 1; 93, https://www.bib.irb.hr:8443/index.php/1198856.

Rad obrađuje izazove naplate potraživanja pravnih osoba za isporučena dobra i usluge te predlaže moguća rješenja. U prvom dijelu rada daje se teorijska podloga vezana uz rokove plaćanja i instrumente osiguranja plaćanja, uz komparativni prikaz najčešće korištenih instrumenata osiguranja u Republici Hrvatskoj, Republici Sloveniji i Republici Srbiji.

U nastavku rada slijedi detaljna analiza strategije upravljanja kreditnim rizikom u odabranom trgovačkom društvu u Republici Hrvatskoj te njegovim povezanim društvima u Zagrebu, Ljubljani i Beogradu. Kroz analizu navedene strategije i poslovne prakse tih društava razmatra se je li, i na koji način, uvođenje strategije upravljanja kreditnim rizikom u proces naplate potraživanja utjecalo na broj ovršnih predmeta u navedenim društvima.

Download

Stručni članak u koautorstvu odvjetnice; objavljen u knjizi: Ekonomska politika Hrvatske u 2026., Zagreb: Hrvatsko društvo ekonomista; Inženjerski biro, 2025. str. 286-304, https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-knjiga/908212.

Radničko dioničarstvo prepoznato je kao poslovna praksa koja se povezuje s nizom pozitivnih organizacijskih učinaka, uključujući povećanu produktivnost, bolju suradnju među zaposlenicima, višu razinu odgovornosti te snažniju povezanost zaposlenika s ciljevima organizacije. U ovom se radu analizira implementacija modela radničkog dioničarstva u hrvatskom kontekstu, s posebnim naglaskom na organizacijsku praksu i regulatorni okvir. Prikazani su rezultati studije slučaja provedene u jednom velikom poduzeću iz sektora robe široke potrošnje koje je uvelo takav model kao sastavni dio šireg programa nagrađivanja lojalnosti. Istraživanje provedeno među članovima menadžmenta i zaposlenicima pokazuje da se plan radničkog dioničarstva percipira kao učinkovit alat za jačanje motivacije, zadržavanje ključnih kadrova i unaprjeđenje organizacijske kulture. Dok menadžment ovaj model vidi prvenstveno kao strateški instrument upravljanja ljudskim potencijalima, zaposlenici ga najviše vrednuju zbog poreznih pogodnosti i mogućnosti financijske koristi. Ipak, rezultati ukazuju na to da je utjecaj radničkog dioničarstva na uključivanje zaposlenika u procese odlučivanja i dalje ograničen. Zaključno, rad naglašava potrebu za integracijom radničkog dioničarstva s praksama koje promiču participaciju zaposlenika, transparentnost i sustavnu organizacijsku podršku, kako bi se ostvario puni potencijal ovog modela.

Download